Martićev pokušaj Mikelićeva rušenja

Nakon što je referendum prošao očekivanim rezultatima, sastale su se u Kninu 19. srpnja 1993. vlade RSK i RS. Sjednicom je predsjedao šef vlade RSK Đorđe Bjegović. U zapisniku piše: »Nakon njegovog izlaganja riječ su dobili predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić, predsjednik Skupštine Republike srpske Momčilo Krajišnik, Predsjednik RSK Goran Hadžić, predsjednik skupštine RSK Mile Paspalj, vladika Dalmatinski, g. Longin, predsjednik SO Knin Milan Babić i predsjednik Vlade RS Vladimir Lukić«.

Prva točka dnevnog reda: »Dogovor oko ujedinjenja - imenovanje komisije za izradu Ustava i obavljanja svih drugih poslova vezanih za ujedinjenje«, a pod drugim točkama dnevnog reda raspravljalo se »u vezi sa realizacijom cilja i izvršavanjem zadatka u oblasti odbrane i unutrašnjih poslova« i »o jedinstvenom pristupu rješenju problema boraca i žrtava rata, kao i problema migracije stanovništva«.

Raspravljalo se o materijalu pod naslovom Osnovna pitanja postupka ujedinjenja RS i RSK. Zaključeno je »da radnu grupu za izradu zajedničkog Ustava sačinjavaju: Gošo Mijanović, Rajko Kuzmanović, Radomir Lukić, Milan Miljević, Radomir Kužet i Vito Popović. Za inicijatora ove grupe koji će sazvati sastanak određuje se g. Vito Popović. Rok za izradu Ustava je 31.08.1993. godine«.

Vrsno ministrovanje

U raspravi je, na primjer, ministar Slobodan Jarčević istaknuo: »...Da bismo izbili Hrvatskoj adut iz ruke... zalažem se za jedinstvenu državu«. A Stojan Španović, PlanO kakvu je vrsnom ministrovanju riječ, najbolje ilustrira rasprava ministra »Sandić Borivoje - po prirodnim resursima mi smo jedna od bogatijih zemalja. Imamo 1.700.000 - 1.800.000 stanovnika. Imamo u RS pšenice, krompira, ulja, duvana i više nego što nam treba. U RSK je oko 25 stanovnika na km2, a u RS 35 na km2. Ne treba čekati na rokove već odmah napraviti plan i program razvoja. Nema nezavisne države ako nema vlastitu hranu«.potpredsjednik vlade RSK, pak smatra: »Moramo biti spremni da ukoliko ne dođe do produžetka mandata UNPRO- FOR-a imamo sve spremno da tog dana možemo postati jedna država«.

O kakvu je vrsnom ministrovanju riječ, najbolje ilustrira rasprava ministra »Sandić Borivoje - po prirodnim resursima mi smo jedna od bogatijih zemalja. Imamo 1.700.000 - 1.800.000 stanovnika. Imamo u RS pšenice, krompira, ulja, duvana i više nego što nam treba. U RSK je oko 25 stanovnika na km2, a u RS 35 na km2. Ne treba čekati na rokove već odmah napraviti plan i program razvoja. Nema nezavisne države ako nema vlastitu hranu«.

Zaključeno je da do kraja kolovoza 1993. ministarstva trebaju »izraditi program stvaranja jedinstvenog pravnog sistema i pripremiti zakonske propise u skladu o osnivanju zajedničke Skupštine«. Također je zaključeno da će ministri vanjskih poslova RS i RSK »napravit platformu zajedničkog nastupa«. Slično je zaključeno i na planu »informisanja, saobraćaja i veza«.

Naravno, raspravljalo se i o zajedničkoj vojsci jer »sada je vrijeme da Srbi ostvare svoj cilj, jer ono nikada više neće doći ako sada ne odradimo« (ministar Dušan Kovačević). Milan Martić se zauzimao za jedan zakon o unutarnjim poslovima i zaključio: »Zato moramo oformiti grupu, a trebao bi biti i jedan predstavnik iz Republike Srbije«.

A »podpredsjednik Stojan Španović« objasnio je sljedeće: »SVK (Srpska vojska Krajine, op. a.) je po zvaničnim aktima SRJ dio vojske Jugoslavije, a Republika Srpska je u drugačijem položaju. Po pitanju vrhovnog komandanta slažem se da odmah treba nešto uraditi«.

Stvaranje carinske unije

Kad je o prometu riječ, istaknuti su prioriteti »koji povezuje RSK i RS sa SRJ - 'koridor', energetika i ostala infrastruktura«. Čak su imenovani i »nosioci projekta«: za UjedinjenjePosao oko »ujedinjenja« nastavljen je i tijekom 1994. O tome svjedoči zapisnik sa 77. sjednice vlade RSK, koja se održavala od 4. do 11. ožujka 1994. u Kninu. Pokušavalo se, dakle, ujediniti pojedine sustave i sa SRJ: »Veselinović Ratko, zamjenik guvernera Narodne banke RSK informisao je članove Vlade o potpisanom Protokolu kojim je RSK ušla u jedinstveni monetarni i platni sistem SRJ. Jedina emisiona ustanova sada je Narodna banka SRJ, a NB RSK je filijala. Od 01.03.1994. godine, pored našeg starog dinara je novi jugo dinar.»ekonomske odnose određeni (su) Milovanović Nikola i Drobnjak Jovan, za industriju Mandinić Nebojša i Bursač Dragan, za privredni razvoj Plavljanić Dušan i Miljević Nikola, a za informatiku Marković Dušan i Boško Đajić. Rok 31.08.1993. godine«.

Toj su zajedničkoj sjednici, uz devetnaest članova vlade RSK i dvadeset i šest članova vlade RS, nazočili i episkop dalmatinski, Milan Babić, Pavao Marjanović (»guverner«), Dragan Đokanović, Milan Gvero, Đukić Borislav, Bogdan Subotić.

Također je poznato iz dokumenta Privredne komore RSK »Broj: 03-270/93«, Knin, od 17. rujna, što ga je potpisao »predsjednik Dragan Bjedov«, da je, prema zapisniku od »06.09.1993. god. sa sjednice Odbora za trgovinu proširenog sa predstavnicima trgovine i prehrambene industrije sa područja Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema«, »S Vladom Republike Srpske načelno dogovoreno da se ide na ukidanje carina i stvaranje carinske unije«.

Posao oko »ujedinjenja« nastavljen je i tijekom 1994. O tome svjedoči zapisnik sa 77. sjednice vlade RSK, koja se održavala od 4. do 11. ožujka 1994. u Kninu. Pokušavalo se, dakle, ujediniti pojedine sustave i sa SRJ: »Veselinović Ratko, zamjenik guvernera Narodne banke RSK informisao je članove Vlade o potpisanom Protokolu kojim je RSK ušla u jedinstveni monetarni i platni sistem SRJ. Jedina emisiona ustanova sada je Narodna banka SRJ, a NB RSK je filijala. Od 01.03.1994. godine, pored našeg starog dinara je novi jugo dinar.

Osnovna koncepcija je anuliranje svih budžetskih deficita i razdvajanje monetarne i fiskalne politike. Program polazi od toga da funkcionira fiskalni sistem i odmah treba nalaziti ono što nije urađeno u vezi specifičnosti i u odnosu na SRJ. Hitno treba odrediti robne režime i uspostaviti deviznu kontrolu. Ovaj Program treba shvatiti krajnje ozbiljno jer u slučaju minusa šanse za popravni nema«.

»Baranja srpska zemlja«

»U raspravi je zatim bilo govora o potrebi formiranja štaba za koordinaciju praćenja Programa rekonstrukcije monetarnog sistema koji bi sačinjavali najodgovorniji EmisariSredinom veljače Knin posjećuju beogradski emisari: Mihajlo Marković, Petar Škundrić i Smilja Avramov. Na pitanje hoće li SRJ priznati Hrvatsku u avnojevskim granicama, Marković izjavljuje: »Niko u Srbiji i SRJ nema smjelosti da to učini. Takav bi odmah morao napustiti vlast«. Tako osokoljeni velikosrbi 20. veljače 1995. osnivaju »Savjet narodne odbrane RS i RSK«, a u Belom Manastiru počeo je »naučni« skup - »Baranja srpska zemlja«, na kojemu se dogodio mali eksces.ljudi u RSK. Već je formiran jedan štab na čelu kojega je Nebojša Pavković i čiji zadatak je rad na terenu, a ovaj štab za koordinaciju bi trebao zasjedati svakodnevno i podnositi izvještaj u Beo¬grad«.

Određeni stupanj »ujedinjenja« već je postojao, a to dokazuje i zaključak vlade sa spomenute sjednice: »Stav Vlade RSK je da se roba kupljena u SRJ i Republici Srpskoj ne smatra uvozom i da se u pogledu primjene poreskih stopa primjenjuje samo odgovarajuća stopa poreza na promet tj. bez dvostrukog obračuna«.

Pitanje ujedinjenja RSK i RS kulminiralo je u prvoj polovici 1995. Najprije su na početku godine Milan Martić, Borislav Mikelić, Milan Babić, Lazar Macura i Rajko Ležajić odbili plan Z-4. Potom taj stav 8. veljače 1995. prihvaća i Skupština RSK. Istodobno se u RSK pojačava mitomanija, pa tako u veljači u Kninu formiraju »Društvo za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije 1912. - 1918.; za predsjednika je postavljen nezaobilazni Mile Dakić, a za potpredsjednike profesori Milojko Budimir i Svemir Popović«.

Sredinom veljače Knin posjećuju beogradski emisari: Mihajlo Marković, Petar Škundrić i Smilja Avramov. Na pitanje hoće li SRJ priznati Hrvatsku u avnojevskim granicama, Marković izjavljuje: »Niko u Srbiji i SRJ nema smjelosti da to učini. Takav bi odmah morao napustiti vlast«. Tako osokoljeni velikosrbi 20. veljače 1995. osnivaju »Savjet narodne odbrane RS i RSK«, a u Belom Manastiru počeo je »naučni« skup - »Baranja srpska zemlja«, na kojemu se dogodio mali eksces.

Ponovno k Miloševiću

Pokušavalo se ujediniti pojedine sustave i sa SRJ: zapisnik sa 77. sjednice vlade RSK od 4. do 11. ožujka 1994. u Kninu napustiti vlast«. Tako osokoljeni velikosrbi 20. veljače 1995. osnivaju »Savjet narodne odbrane RS i RSK«, a u Belom Manastiru počeo je »>naučni" skup: Baranja srpska zemlja«

Dvorana »je bila dekorisana grbom RSK i slikom Slobodana Miloševica. Neko je prigovorio pa je donesena slika Milana Martića (predsjednika RSK). Na početku ožujka Martić traži smjenjivanje šefa vlade Borislava Mikelića optuživši ga za krijumčarenje, korupciju i osobno bogaćenje. Odmah potom Milošević prima vodstvo RSK (6. ožujka 1995.).

Martićev pokušaj Mikelićeva rušenja nije uspio. Prošireni »Savjet odbrane RSK« donio je 24. travnja odluku o privremenom zatvaranju autoceste, a 1. svibnja započela je hrvatska akcija »Bljesak« - s kojom se velikosrpska RSK počela raspadati. Izaslanstvo RSK ponovno hodočasti Miloševiću (9. svibnja), patrijarh Pavle je »održao pomen jasenovačkim žrtvama i žrtvama Zapadne Slavonije« (10. svibnja u manastiru Moštanica, Bosanska Dubica), da bi nakon dosta odugovlačenja Radovan Karadžić 13. svibnja otvoreno pozvao na ujedinjenje RS i RSK. Međutim, bilo je prekasno!

Nenad Piskač
Vjesnik

Napomena: Vjesnik je u razdoblju od 14. ožujka 2005. do 24. travnja 2005. objavio podlistak u trideset i pet nastavaka pod egidom „Velikosrpska tvorevina na hrvatskom tlu: „Izvorni dokumenti o djelovanju 'Republike srpske Krajine'" autora Nenada Piskača. Objavljujemo ga u cijelosti bez ikakvih dopuna s uredničkom opremom Vjesnika. (ur.)