Tko je proveo »etničko čišćenje« Srba s bivšeg okupiranog područja RH uopće nije pitanje tamo gdje nema velikosrpske interpretacije. Faktografija dokazuje da su Gotovina i Tuđman, »Oluja« i cjelokupna nepostojeća Del Pontina »zločinačka organizacija«, politikantski falsifikat. Od izgubljene vojne i političke bitke u Hrvatskoj velikosrpska politika danas radi mit poput onoga o izgubljenoj Kosovskoj bitci. Istodobno sve osloboditeljske i legitimne akcije oslobađanja Hrvatske od velikosrpskog terorizma pretvara u hrvatski zločinački mit. (N. Piskač, Vjesnik)

Add a comment Add a comment        
 

 

Ključne točke o kojima se i danas glođu velikosrpske interpretacije RSK bile su Vanceov plan i Plan Z-4. Velikosrbima u Hrvatskoj, unatoč terorizmu, zločinima i etničkom čišćenju, međunarodna je zajednica ponudila nekoliko izlaza. Na početku listopada 1991. odbili su »specijalni status«. Vanceov plan iz studenoga 1991., također. A to što su odbili čak i Plan Z-4, državu u državi, u zamjenu za odlazak u »otadžbinu« - to je već onkraj pameti čak i za perfidiju SAD, Velike Britanije, Francuske i Rusije. (N. Piskač, Vjesnik)

Add a comment Add a comment        
 

 

Patrijarh je tamo gdje treba stajati Hrvati naveo Srbe, a tamo gdje treba stajati velika Srbija, on navodi NDH. U podeblju povijest velikosrpskih laži spada i ovo: »Sa ponovnim proglašavanjem nezavisnosti Hrvatske i izričitim priznanjem njenog predstavnika Tuđmana da je tzv. NDH njena preteča u tom navodno neprekinutom hiljadugodišnjem kontinuitetu hrvatske državnosti, započelo je novo, a po mogućim posledicama možda i pogubnije stradanje Srba u Hrvatskoj...". (N. Piskač, Vjesnik)

Add a comment Add a comment        
 

 

Humanitarna pitanja ili »odbrana«? Mikelićeva vlada 8. rujna 1994. vraća se glavnoj temi: »Rasprava o odbrambenoj moći i stanju u SVK traži da se još jednom na objektivan i analitičan način razmotri odbrambena moć na svakom dijelu granice RSK. Zbog toga Vlada zahtijeva da se hitno organizuju rasprave između organa vlasti opština i vojnih kmandi u opštinama i oblastima, sa ciljem da se uspostavi čvršća odbrana državnih granica.« (N. Piskač, Vjesnik)

Add a comment Add a comment        
 

 

U RSK nije bio kažnjiv verbalni delikt, iskazivanje mržnje na nacionalnoj osnovi niti veličanje velikosrpskog i komunističkog totalitarizma. Nema, stoga, ni jedne presude »krajiškog pravosuđa« zbog javnog izvođenja hitova RSK kao što su: »Pošla majka sina da potraži, pa se javi đeneralu Draži«, »Oj ustaše neka, neka - duboka vas jama čeka«, »Bit će klanja, bit će klanja - bit će silovanja«, »Sastali se, pa govore, šahovnicu da obore«...(N. Piskač, Vjesnik)

Add a comment Add a comment        
 

 

»Kvalifikaciona struktura« od magistra do srednje stručne spreme, ne samo ovog dokumenta, dokazuje da su velikosrpsku terorističku politiku prihvatile sve obrazovne strukture (urbane i ruralne) Srba u Hrvatskoj. Poslije »Oluje« 1995. među srpskim intelektualcima u Srbiji i Hrvatskoj uskrsnut će teza velikosrpskog akademika Vasilija Krestića o urbanim i ruralnim Srbima, prema kojoj su ruralni nevješti politici, a urbanima prijeti da u gradu postanu Hrvati. (N. Piskač, Vjesnik)

Add a comment Add a comment        
 

 

Pukovnik Lalić o broju starješina iz Vojske Jugoslavije: Mi u SVK imamo 1227 profesionalnih oficira i podoficira koji su upućeni iz Vojske Jugoslavije, a rođeni su na bivšim područjima RH. To je oko 50% ukupnog broja oficira i podoficira rođenih na bivšim područjima Hrvatske. Oko 50% se nalazi još u vojsci Jugoslavije. Kratak komentar o Zapadnoj Slavoniji - To je vrlo osjetljivo područje. Formirali smo 2 brigade, oslonit ćemo se i na Republiku Srpsku. (N. Piskač, Vjesnik)

Add a comment Add a comment        
 

 

Srbi iz Hrvatske nikad nisu lošije živjeli nego u odmetničkoj RSK u kojoj su svi »dobavljači« bili srpski! Memorandum SANU tvrdio je da Srbe izrabljuju Hrvatska i Slovenija. Najlošije su živjeli kad su se plebiscitarno izjasnili protiv uspostave samostalne hrvatske države. Kao što su složno ustali protiv NDH, tako su ustali i protiv RH. U taj povijesni kontekst uvrštena je i tematska sjednica Mikelićeve vlade u srpnju 1994. (N. Piskač, Vjesnik)

Add a comment Add a comment        
 

 

Na vladinoj sjednici od 22. travnja 1994. bio je i »stari« predsjednik vlade Bjegović. On je tada izjavio: »Oni nude jedan sastanak u Kninu, a jedan u Zagrebu. Mi sa ujedinjenim nacijama nemamo što razgovarati o ekonomskoj saradnji sa Republikom Hrvatskom, već sa Evropskom zajednicom i predstavnicima Konferencije o bivšoj Jugoslaviji. Zadatak UNPROFOR-a je da ide na liniju razdvajanja i ništa drugo«. (N. Piskač, Vjesnik)

Add a comment Add a comment        
Pon, 2-12-2024, 23:12:57

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.