Komemoracija žrtvama komunističkog režima u Ruševu

Sjećanje na krvavi travanj 1945.

Žrtvama ubijenim nakon 17. travnja 1945. od strane partizana nakon njihova ulaska i „oslobođenja" Đakova, odalo je počast oko 300 sudionika komemoracije održane njima u spomen 18. travnja u Ruševu, malom selu između Đakova i Požege, udaljenom oko 40 km od Đakova. U ruševskoj crkvi sv.etu misu za nasilno ubijene nedužne Đakovčane i druge žrtve na svršetku Drugog svjetskog rata, predvodio je mons. Luka Marijanović, profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu u koncelebraciji s ruševskim župnikom Milanom Klobučarom i nekolicinom svećenika iz Đakova. Mons. Marijanović je naglasio: „Želimo se prisjetiti svojih očeva i djedova, koji su ovdje u Ruševu mučki pobijeni i tako postali žrtvama komunističkog terora. Vi dobro znate kako su toga i susljednih dana srpske snage, odnosno prerušeni četnici, i jugo-komunističke partizanske snage likvidirale tri stotine Đakovčana, odreda obrazovanih, uglednih i imućnih ljudi, kojima je jedina krivnja bila ta što su bili ili Hrvati, Nijemci, Mađari i neki drugi naši sugrađani, ili jednostavnije rečeno, što nisu bili Srbi, a borili su se za svoju vjeru, svoj dom i svoju domovinu."

Ruševo

Kako piše u evanđelju, a istaknuo je to mons. Marijanović, „trebalo je puno vremena dok su apostoli shvatili što se na Uskrs dogodilo. Gospodin Isus im se morao pokazivati, dok nisu konačno shvatili: Isus živi! – Ne događa li se nešto slično i nama? Je li ta poruka da je Isus uskrsnuo i da je živ ukorijenjena u našim srcima?! I mi smo, možda više nego apostoli, upućeni upravo na to da nas Gospodin na otajstveni način u ovoj svetoj misi susretne i ojača našu vjeru, vjeru da ćemo i mi, kao i oni koji su ovdje prije 65 godina bili mučki pobijeni bez suda, naši mučenici za vjeru i dom, jednog dana ipak uskrsnuti. Molit ćemo da nas Bog svakodnevno utvrđuje u toj nadi. Sve je to i za nas danas uskrsno ohrabrenje, kao što je nekoć bilo za apostole."

U svojoj homiliji mons. Marijanović je naglasio kako su apostoli bivali uhićivani, optuživani, bičevani, prijetilo im se, progonjeni su kroz cijelu povijest kršćanstva, sve donedavno - „uvijek je bilo društvenih poredaka kojima su kršćani bili trn u oku, ponaviše jer nisu mogli prešutjeti istinu i prihvatiti kompromis s nepravdom i laži. Sjetimo se samo našega kardinala Stepinca koji je umro točno prije pedeset godina, i što je on sve pretrpio i proživio. Sjetimo se 'hrvatskoga pro¬ljeća', sjetimo se 'praškoga proljeća', i tako redom, dok se komunistički sustav nije skoro sam od sebe urušio prije dvadesetak godina, kad je pao Berlinski zid i tzv. željezna zavjesa koja je dijelila istočnu Europu od osta¬loga dijela svijeta. Pao je komunizam, ali ne i svi pojedini komunisti... Unatoč tomu, sudbina se apo¬stola našega vremena još uvijek po¬navlja u mnogim zemljama svijeta. To je sudbina mnogih ljudi, koji su svo¬jim životom ostvarili riječi apostola: 'Treba se većma pokoravati Bogu negoli ljudima!' (Dj 5,29). 'Mi doista ne možemo ne govoriti što vidjesmo i čusmo' (Dj 4,20).", rekao je mons. Luka Marijanović.

Ruševo

„Nama, koji živimo u svijetu punom raznih ponuda i mogućnosti, i koji među ostalim stremimo prema 'ujedinjenoj Europi' kao svojem, kako se uporno ističe, 'jedinom cilju, cilju svih ciljeva', danas se neuvijeno želi i treba reći: 'Moramo se više pokoravati Bogu nego li ljudima'. Mora se znati jasno razlikovati što je što, i dosljedno tome odlučiti se, dakako za ono što je dobro, štoviše: za ono što je bolje. Ja danas moram znati na čemu gradim i temeljim svoj život. Dopustimo da nas primjer prvih apostola fascinira i ohrabri. Oni nam poručuju: 'I mi smo svjedoci tih događaja i Duh Sveti kojega dade Bog onima što mu se pokoravaju' (Dj 5,32). Neka taj Duh ispuni i naše srce s porukom, o kojoj se 'ne može šutjeti'! - poručio je okupljenima mons. Marijanović te nastavio: „Zato i mi vjernički molimo: Bože, tvoj uskrsnuli Sin prati nas. Pomozi nam, da živimo iz uskrsne vjere i svla-davamo sve svoje današnje teškoće. Daj da poput Petra Isusu odgovorimo ljubavlju i prihvatimo životno zalaganje koje ni pred čime ne preže. Bože, pomozi nam da ne propuštamo ozbiljnih prilika da danas budemo ne samo miroljupci već istinski mirotvorci."

Nakon sv. mise kolona sudionika komemoracije je krenula kroz selo do spomen-obilježja ubijenima, gdje su položeni vijenci i upaljene svijeće. Nakon odavanja počasti Domovini i svim žrtvama koje su položile svoj život za nju, pročitana su do danas poznata imena ubijenih u Ruševu, njih 66, ponajviše iz Đakova i Đakovštine. Ovoj 65. obljetnici prisustvovalo je tristotinjak sudionika, među kojima i gradonačelnik Grada Đakova, Zoran Vinković i načelnik Općine Čaglin (kojoj pripada Ruševo), Ivan Đurina, koji su se obratili skupu kratkim govorom. U ime nazočnih domobranskih udruga iz Slatine, Našica, Orahovice, Slavonskog Broda, Požege, Osijeka i Đakova okupljenima se obratio predsjednik Hrvatskog domobrana iz Požege, Drago Franić, a predsjednik Hrvatskog društva političkih zatvorenika Osječko-baranjske županije i Ogranka Đakovo, Ivo Tubanović je svima zahvalio na dolasku u ime organizatora – HDPZ-a Ogranka Đakovo i HOZ-a „Jazovka" Krila Đakovo.
Ruševo

Po prvi puta komemoraciji su prisustvovali i članovi Hrvatskog obrednog zdruga „Jazovka" iz Zagreba, gospodin Petener i gospodin Mihaljević. Branimir Petener se osvrnuo na nedavni događaj tragične pogibije poljskog državnog vrha kod Katina gdje su krenuli odati počast svojim nedužnim žrtvama komunizma. „Uspoređujući broj stanovnika Poljske u vrijeme kada je prije 70 godina Staljin dao poubijati 22.000 poljskih časnika i intelektualaca u Katinskoj šumi i ondašnje Hrvatske dolazimo do spoznaje kako kod nas ima gotovo 150 'Katinskih šuma', obzirom na broj masovnih grobnica i broj ubijenih Hrvata u vrijeme komunizma." naglasio je Petener. Pozvao je sve udruge koje se bave sličnim aktivnostima da sve zajedno u cijeloj Hrvatskoj obilježe sjećanjem i komemoracijom svoja masovna grobišta na isti dan, 22. lipnja (Dan antifašizma), kako bi se došlo do konačnog cilja – unijeti u Ustav RH da je neovisna Hrvatska država nastala u Domovinskom ratu, a ne na osnovama antifašizma i AVNOJ-a.

Vijenac kod spomen-obilježja je položilo, kao i svake godine, i izaslanstvo Gradskog odbora HDZ-a Đakovo. Program komemoracije je vodila Lidija Perković iz Đakova, koja je pročitala sjećanje Adama Sokole iz Đakovačkih Selaca (danas živi u Njemačkoj), svjedoka koji je preživio partizansko strijeljanje u Ruševu tog krvavog travnja 1945. i koji, kako je sam izjavio „metak iz ruševačke livade i danas nosi".

Napisala: Sanja Rogoz-Šola
Fotografije: Pero Šola

Čet, 3-10-2024, 19:53:36

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.