Kada se opravdava protekcija javnoga sektora obično se patetično spominju liječnici, vatrogasci, vojska itd., no svi mi dobro znamo da problem nije ni u liječnicima, ni u vatrogascima ni u vojsci. Problem je pojavama parazitizma u javnoj upravi i državnim poduzećima. To je Augijeva štala od koje treba krenuti čišćenje ako u sljedećim mjesecima ne želimo doživjeti bankrot. (D. Dijanović)

Ne treba biti veliki futurist da bi se spoznalo kako svijet nakon globalne epidemije koronavirusa neće biti isti. Danas to znaju i mali futuristi. (V. Starešina, SD)

U petnaestoj epizodi podcasta (Geo)politički objektiv Davor Dijanović komentira krizu s koronavirusom koja generira veliku ekonomsku krizu i geopolitičke žarišne točke u današnjem svijetu. (hkv)

Savezna vlada i njemačke pokrajine moraju već sada razmišljati o strategiji za daljnji razvoj nakon uvođenja pooštrenih ograničenja izlaska. Također mora razmišljati o povjerenju građana. (G. Braunberger, F.AZ.)

Knjiga Dinka Čuture postaje neizostavnim dijelom povijesne literature, pisana zrelo, briljantnim stilom, s odmakom koji priliči znanstveniku, ali i osjećajem za doba u kojemu se lomila povijest, u čijim smo posljedicama „uživali“ kroz cijelo 20. stoljeće, a podmukle natruhe prelile su se i u ovo naše vrijeme kao virus od kojega boluje nevelik ali glasan i nametljiv dio hrvatskoga društva. (H. Hitrec)

Idemo svi zajedno u obranu od virusa, ali na ustavan način. U suprotnom, nismo se odmakli od Titova naputka da se ne treba držati zakona (Ustava) ko' pijan plota! Obrana od i borba s korona virusom ne bi nas smjele ni na kojoj razini državne vlasti omesti u zaštiti ustavnog poretka. (N. Piskač)

Sunčani dan pretvorio se u stravičnu noć. Izbezumljeni, čudom spašeni pojedini stanovnici, ali i sami odreda ranjeni, bazali su preko ruševina ne znajući kamo krenuti. Stoljećima zidan i dotjerivan, prelijepi Dubrovnik u jednom je hipu pretvoren u nepregledne hrpe ruševina. (F. Baras)

Uglavnom, prošle je godine u Hrvatskoj rođeno najmanje djece u povijesti, a petu je već godinu zaredom prirodni pad (više rođenih nego umrlih) ukupne hrvatske populacije oko 16.000 osoba. U pet godina vladanja gotovo 80.000 odlazaka samo prirodnim putem, nakon ulaska u Europsku uniju i više od 100.000, i ništa se prema njihovoj političkoj želji ne stišava. (S. Šterc, Geopolitika)

Pretvara li kriza koronavirusa Balkan u mostobran Kine? Kad je riječ o „mekoj snazi“, Kinezi su daleko ispred EU-a. (A. Ernst, Neue Zürcher Zeitung)

Što je čovjek stariji, više cijeni život. Suprugu i mene naša djeca neizmjerno vesele. Naravno, odgajanje djece je zahtjevno, ali svaka takva žrtva ima smisla i u konačnici čovjeka veseli. Naravno, država bi mogla činiti puno više u promicanju kulture života i obitelji. Svaki život, i onaj nerođeni i onaj starog nepokretnog čovjeka poput mojeg oca je jednako vrijedan. Međusobno pomaganje, suživot – sve nas to čini…

Harvardski profesor dr. Marc Lipsitch proriče kako postoji šansa da između 40 i 70 posto odrasloga stanovništva u svijetu bude zaraženo virusom. Jedan od najboljih svjetskih virusologa dr. Christian Drosten izjavljuje kako nas najgore stvari s korona virusom čekaju u jesen. (S. Letica, HT)

Sada kada se ubrzava širenje koronavirusa u Europi, države članice EU-a redom donose krizne mjere za spašavanje svojih gospodarstava. (Attila Mártonffy, Magyar Nemzet)

Ovaj film nastaje iz želje da se ne zaborave zločini koji su učinjeni nad djecom u obrambenom Domovinskom ratu – kaže nam redatelj Jakov Sedlar. (R. Rašović, VL)

Politika je napokon učinila nešto dobro, povukla se u drugi plan i stvari prepustila stručnjacima. Zapažena su ipak dva obraćanja javnosti, sredinom prošloga tjedna, onaj predsjednika RH i premijera. Zokijevo obraćanje bilo je površno i takoreći kolokvijalno, bez sadržaja, očekivano. Premijer se puno bolje pripremio, očito su na tekstu radili mnogi te su bila obuhvaćena sva područja života uključujući gospodarstvo i…

Ugledna hrvatska znanstvenica dr. Petra Klepac, docentica na glasovitoj Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu, od početka izbijanja novog virusa proučava njegovo širenje. (T. Rudež, JL)

Spas Europe je jedino u kulturi života, kršćanstvu i zdravome patriotizmu. Ulazak dva i pola milijuna ljudi u Europu u kratkome roku srušio bi europsku sigurnost, ali opasno doveo u pitanje i Europsku uniju. Ključ je na grčkoj granici. Ako ta crta obrane bude probijena, kasnije ni zidovi ne mogu spasiti druge države. Toliku masu ljudi teško je zaustaviti. (D. Dijanović, HT)

Slikar Hovik Zograbjan je rođen 1966. godine u naselju Dolarik (Armenija), u obitelji poznatoga slikara Nikogosa Zograbjana. Stvaralaštvom se je počeo baviti još od djetinjstva. (A. Bagdasarov)

Kina i Rusija na krizu u Europi reagiraju mnogo brže od mnogih ĉlanica EU-a i pomažu. (K. D. Frankenberger, F. A. Z.)

U velikom razgovoru s pokretačem i urednikom našeg portala O. Barišićem dotaknuli smo se mnogih tema. Kao jednu od poruka izdvajamo: „Konkurentna Hrvatska trebala bi sačuvati, a ne ugroziti naš hrvatski način života, naše vrijednosti, osjećaj pripadnosti i prevladavajući kršćanski svjetonazor i etiku, uz ujedno, naravno, i sve naše razlike koje nas obogaćuju“.(D. Dijanović)

Prijeti raspad financijskoga sustava kakvoga poznajemo. U tom bi se slučaju svjetska ekonomija nepovratno promijenila i vratila desetljećima unatrag. Na snazi bi dobile protekcionističke i nacionalističke snage kojima globalizacija nije pri srcu i koje bi proizvodnju nastojale vratiti u nacionalne okvire. (M. Jović, HT)

Prema najnovijim podacima Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini broj katolika u toj zemlji nastavlja se ubrzano smanjivati. 2018. godine, nakon blagoslova domova, popisano je 365.688 katolika (pretežno Hrvata), a prošle godine 353.872, što znači da se broj katolika u sve četiri biskupije smanjio za 11.816. (D. Pejčinović)

O novome broju BILIGA – godišnjaku udruge “Hercegovačka kulturna baština – Bilig” objavljene su poruke prof. dr. sc. koje je uputio, posebno mladim ljudima. Prilog prenosimo u cijelosti. (hkv)

Nitko ozbiljno ne poriče da će koronavirusna kriza dovesti do duboke recesije. Ono što, međutim, ostaje sporno je koje bi mjere trebale biti poduzete za ublažavanje gospodarskog pada. Pregled opcija o kojima se trenutno razgovara u međunarodnim okvirima. (C. Eisenring, T. Fuster, Neue Zürcher Zeitung

Kriza koju je izazvalo širenje koronavirsa i reakcija na pojavu toga virusa sve više guraju gotovo cijelo čovječanstvo i gotovo sve ljude u izvanredno stanje kakvo u cjelokupnoj povijesti čovječanstva još nije bilo zabilježeno. Nikada se do sada jedna epidemija nije istodobno proširila na više od 150 zemalja na svim kontinentima i nikada tako golem broj ljudi nije bio toliko ometen u svom redovitom životu i…