Osvajač zlatne stolice Charles Michel bi zajedno s Ursulom von der Leyen u nekoj budućoj projekciji "čvršće" EU trebao biti oslonac europske pa i naše obrane i sigurnosti. Zato treba dvostruko zahvaliti Erdoganu. Zahvaliti mu što zasad napada Europu samo pješaštvom. I što nam je tako jasno pokazao – gole bruxelleske careve. (V. Starešina, SD)

Tanaskovićeve izjave o karakteru Stepinčeva djelovanja tijekom Drugoga svjetskog rata opće su mjesto srpsko-pravoslavnog shvaćanja i tumačenja njegovih poteza, pa ih on gotovo papagajski ponavlja. (M Jareb, Narod.hr)

Na dnu smo EU-a jer su naši političari najobičniji paraziti. Oni nisu državnici, u vladajućim strankama HDZ-u, SDP-u znaju sve probleme, znaju i kako riješiti te probleme, ali to ne žele iz jednostavnog razloga: izgubili bi klijentelu. Izgubili bi ono za što su prodali budućnost vlastitog naroda: malo fotelje, malo vlasti, malo novca. Naš način života. (D. Dijanović)

Novoimenovani kotorski biskup mons. Ivan Štironja razgovarao je u utorak 6. travnja za Hrvatski katolički radio (HKR) i Informativnu katoličku agenciju (IKA). Razgovor je vođen dan uoči njegova biskupskog ređenja u katedrali Marije Majke Crkve Mostaru, koje se zbilo u srijedu 7. travnja tijekom euharistijskog slavlja koje počinje u 11 sati. (hkm)

Koja to država isplaćuje odštetu za poginule neprijateljske vojnike, i to u slučaju koji je sam po sebi nejasan i sumnjiv?! (D. Pejčinović)

Ako je Jelena Veljača toliko eksponirana mora se znati odakle joj LEGITIMITET da štiti obitelji u Hrvatskoj!? Kada se dogodi novo nasilje prema djeci, ljutnja i bijes javnosti usmjeravaju se na stručnjake, nerijetko pozivima na linč. Ministar Aladrović doprinosi kaotičnom stanju u vlastitom resoru, a ni zadnji napad na djelatnike Centra za socijalnu skrb u Ivanić-Gradu nije bio dovoljan da konačno podnese ostavku.…

Čestitam hrvatskoj Vladi i tzv. hrvatskom pravosuđu na ovom najnovijem nevjerojatnom koraku osude gosp. Hrastova, hrvatskog branitelja, kojeg ste vukli po sudovima - a on je samo jedan od mnogih - i konačno ga osudili, jer se drznuo ići braniti svoju domovinu! (V. Krčmar)

Rijetke su zemlje u današnjem nemirnom razdoblju s više identitetske populacije rasute poput sjemena po svijetu nego u zemlji svog idealizma, a Hrvatska je to postala u našem vremenu mirnog promatranja ponavljanja povijesnog usuda odlazaka. (S. Šterc, Dnevno.hr)

Vozio sam sedamdesetak kilometara tom našom postojbinom divova i vila, divio se i pitao zašto Lika nije bogata, iako, unatoč oštrijoj klimi (no i sve blažoj zimi), ima sve prometne pretpostavke za to, turizam, energetiku, čiste industrije, šumarstvo, stočarstvo, poljoprivredu, ribarstvo, lovstvo i veliku kulturno-povijesnu baštinu. (V. Lončarević, Vijenac, Matica hrvatska)

Hrvatsku se u posljednje vrijeme buši sa svih strana, a posebno ponovno od strane istoka. Pritom su u pravu oni koji tvrde da problem Hrvatske nije toliko Srbija, pa ni velikosrpska ideja, koliko domaći jugofili, intrašovinisti i suradnici beogradske čaršije. (D. Dijanović, Hrvatski tjednik)

Tragična smrt dvoipolgodišnje djevojčice iz Nove Gradiške, koja je umrla zbog zvjerskog premlaćivanja od vlastite majke digla je na noge sve medije i cjelokupnu javnost u Hrvatskoj. Povrh toga, u minulim danima smo suočeni s destruiranjem struke od dijela civilnog sektora i Vas ministre Aladrović. (Z. Miliša)

Jedno od postignuća takozvanog novog normalnog je i to što je sve teže razlikovati zbilju od prvotravanjskih pošalica. Evo čitam da je Greta Thunberg dobila svoj prvi spomenik izliven u prirodnoj veličini u kampusu britanskog sveučilišta Winchester. (V. Starešina, Slobodna Dalmacija)

Europsko-turski odnosi su u dubokoj krizi. Ima li nade da se oni poprave? Nakon posjeta turskom predsjedniku Erdoganu, čelnici EU-a vide izvjesnu priliku za to – i nju bi trebalo iskoristiti, smatra Bernd Riegert.

Danas još nema jasne značenjske razdiobe kroatistike od kroatologije pa mnogi poimaju taj pojam kao jedan u širokom smislu te riječi, kao opći izraz hrvatske etnolingvokulture i povijesti hrvatskoga naroda, međutim postoji među njima razlika koju pojedini stručnjaci priznaju ili ne priznaju. (A. Bagdasarov)

Jezivih je primjera posljednjih godina sve više. Poznato je, što je društvo u većoj ukupnoj krizi, kako se opći standard ruši, to je veća erozija morala, etike, suosjećanja i ljubavi spram najugroženijih skupina. Najgore je pak kad do uhodane bešćutnosti dolazi u sustavu. (J. Novak)

Neki, čini se, zaista misle da je hrvatski narod izgubio i zadnju kap dostojanstva, ponosa i pameti! Ne će proći! U Hrvatskoj još uvijek postoji parlamentarna demokracija! (A. Beljo, HT)

U medijima na Zapadu prevladava borba za status žrtve, stvarne ili izmišljene. Ovima drugima, s jedne strane, to je čisti viktimološki biznis, lukrativna rabota i, s druge strane, takvi na temelju izmišljanja raznih fobija i diskriminacija sebe nazivaju progonjenima samo da bi imali moralnu podlogu progoniti druge na matrici političke korektnosti. (I. Šola)

Otajstvo Uskrsa kojim se slavi Kristova vječna pobjeda nad zlom pokazuje da se do blagostanja dolazi manje ako se slijede oni koji mnogo toga žele, a više oni koji imaju snažnu volju. (B. Stanić, GK)

Da, u Hrvatskoj je sve krivo postavljeno, u Hrvatskoj Veliki petak dolazi poslije Uskrsa. I nije slučajno da se jedan od Judinih srebrnjaka nalazi u Hrvatskoj. (H. Hitrec)

Prije desetak godina mislio sam da je balkanluk nešto čega će se Hrvatska postupno riješiti, danas više nisam takav optimist. (D. Pešorda, HT)

Možemo samo nagađati da i Zoran i Andrej slijede upute svojih političkih mentora. Da su mentori odlučili kako je potrebno malo promiješati političku arenu jer Andrej u ovim kriznim vremenima ne ispunjava očekivanja. I da je Zorana zapala zadaća da mu podreže krila na lokalnim izborima. (V. Starešina, Lider)

Slavimo Uskrs, najveći kršćanski blagdan, kojim se slavi središnji događaj kršćanstva: Kristovo uskrsnuće od mrtvih. (hkv)

Svojim porukama mladi upozoravaju i obraćaju se onima koji bi se trebali osjećati prozvanima. Ukoliko ignoriramo poruke djece i mladih onda nam se arogancija vraća poput bumeranga. (Z. Miliša)

Armenci i Hrvati ove godine diljem svijeta slave 4. travnja Uskrs. (A. Bagdasarov)